Sigurnosna provjera najviše ministarske pozicije u BiH – ministra sigurnosti, nije vjerodostojna i pokazuje da postoje nepravilnosti u Zakonu o zaštiti tajnih podataka. To je zaključak Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je razmatrala informaciju Obavještajno-sigurnosne agencije BiH u vezi sa obavljenim sigurnosnim provjerama u slučaju bivšeg ministra sigurnosti Nenada Nešića.
U informaciji Obavještajno-sigurnosne agencije BiH koja je dostavljena Komisiji za borbu protiv korupcije se navodi da nisu dobili nikakve informacije od pravosudnih i policijskih agencija o bivšem ministru sigurnosti Nenadu Nešiću, koje bi ukazivale na to da postoji sigurnosna smetnja za pristup tajnim podacima, piše BHRT. Iz Komisije traže dodatne informacije o procedurama, ali i moguće inicijative za promjenu postojećeg Zakona. Sistem sigurnosne provjere je zloupotrijebljen i nije vjerodostojan.
“S druge strane imamo javno izrečen stav od strane glavnog tužioca Kajganića, kad se to sve dešavalo, da su tu radi o istražnim radnjama koje datiraju još iz 2019. godine, vezano za korupciju i primanje mita. Vezano za provjere SIPA-e, oni su nama rekli da oni u suštini samo provjeravaju ono što je kandidat dostavio u svojoj aplikaciji/prijavi. Što znači možete dostaviti ništa i ništa neće biti ni provjereno”, kaže Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije PD PSBiH.
“Zaista postoji, barem na oko, u odgovoru propusta i nismo sigurni da li više možemo vjerovati dopisima ili sigurnosnim provjerama za izabrane, imenovane dužnosnike”, rekla je Ermina Salkičević-Dizdarević iz Komisije za borbu protiv korupcije PD PSBiH
Glavni problem je neuređenost zakona, tvrdi član Komisije za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma PSBiH, Safet Kešo. Aktualizira se pitanje imenovanja novog ministra sigurnosti i upitno je kakve će se procedure provoditi.
“Ako će i taj proći ovakve provjere kakve je prošao Nešić onda neka nam je Bog na pomoći. Uputit ćemo dodatni dopis i tražiti dodatno pojašnjenje da budu vrlo koncizni u odgovoru da li su oni uputili svoje upite prema tačno navedenim adresama na koje je trebalo uputiti taj dopis i da li su dobili koncizne odgovore da nema smetnji”, kazao je Kešo.
“Očigledno je da postoje ili se traže rupe u zakonu i u ovom cjelokupnom sistemu sigurnosnih provjera kako bi se određeni kandidati mogli provući kroz te rupe, odnosno kako bi mogli dobiti, u ovom konkretnom slučaju, odobrenje o pristupu tajnim podacima”, smatra Jasmin Emrić, član Komisije za borbu protiv korupcije PD PSBiH.
Detaljnije informacije o tome ko je dostavio podatke, ali i koje podatke je Obavještajno-sigurnosna agencija prikupljala na osnovu kojeg je bivši ministar Nešić mogao ili nije mogao dobiti odobrenje za pristup tajnim podacima, trebalo bi biti poznato nakon sastanka Zajedničke komisije za nadzor nad radom OSА-a, i predstavnicima nadležnih agencija.