Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević ugostio je u srijedu, 20. novembra, predsjednika Vlade Tuvalua Feletija Tea. Malo poznata ostrvska država u Tihom okeanu značajna je srbijanskoj diplomatiji jer je 2010. priznala nezavisnost Kosova, pa je premijer Vučević pored isticanja potencijala saradnje između dvije države, apelovao na goste iz Tuvalua da razmotre zahtjev Srbije i povuku priznanje.
Građani Srbije saznali su za Tuvalu 2010. godine, kada je mala pacifička država priznala nezavisnost Kosova, malo pošto su to uradile njihove „komšije“ sa Kiribata.
#related-news_0
Prema podacima sa stranice Ministarstva spoljnih poslova, politički odnosi Srbije i Tuvalua „imaju potencijal za unapređenje u različitim odnosima“, a zbližavanje dvije zemlje pokrenuo je predsjednik Aleksandar Vučić na 79. zasjedanju Generalne skupštine UN-a u septembru ove godine.
Vrijeme za upoznavanje i zbližavanje
Vučić je tada izjavio da je Srbija počela sa uspostavljanjem diplomatskih odnosa sa tri nove države – Tuvaluom, Kiribatijem i Gvajanom.
“Sad, da li ćemo baš u Funafuti, glavnom gradu Tuvalua, ima svega 12.000 stanovnika, da li ćemo tamo da otvoramo svoj objekat ili ne. Ali uspostavili smo diplomatske odnose u Taravi, sa Kiribatijem, također i sa Gvajanom“, rekao je srbijanski predsjednik medijima u Njujorku 23. septembra ove godine.
Istog dana ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić razgovarao je sa svojim kolegom iz Tuvalua Polsonom Panapom. To je bio njihov drugi susret za mjesec dana, a Đurić je tada izjavio da je pred dvjema državama period upoznavanja i traženja prostora za obostrano korisnu saradnju.
Tema razgovora dvojice šefova diplomatija bila je „teška situacija u kojoj se nalazi srpski narod na Kosovu i Metohiji“, saopštilo je Ministarstvo. Đurić je izrazio očekivanje da će “u budućnosti, bez obzira na neslaganja po pitanju statusa južne srpske pokrajine, dobiti podršku Tuvalua u nastojanjima da se spriječe jednostrani potezi Prištine, oživi dijalog i Srbima garantuje poštovanje njihovih ljudskih i političkih prava”.
Također, Đurić i Panapa potpisali su međudržavni Sporazum o ukidanju viza za nosioce diplomatskih i službenih pasoša.
Tako je utrt put za dolazak premijera iz daleke zemlje u Srbiju i apel Vučevića da Tuvalu razmotri povlačenje priznanja Kosova.
U razgovoru sa potpredsjednicom Narodne skupštine Marinom Raguš, premijer Teo je rekao da će revidirati odluku o priznavanju Kosova, prenio je danas Tanjug. Tuvalu je, s druge strane, rekao da je jedna od vidova saradnje koji bi mogao da poveže dvije zemlje stipendiranje mladih u oblastima od interesa. Potpredsjednica Skupštine upoznala je premijera Tuvalua sa programom „Svijet u Srbiji“, koji dodjeljuje stipendije za besplatno školovanje.
S druge strane, Srbija ovoj zemlju nudi međunarodnu saradnju u borbi protiv klimatskih promjena, što je bolna tačka ostrvskih država u Tihom okeanu.
Zemlja koja tone
Naime, naučnici procjenjuju da bi Tuvalu mogao da bude potopljen u narednih 50 do 100 godina, zbog klimatskih promjena. Ostrva ugrožavaju porast nivoa mora, erozija koralnih grebena na kojima se država nalazi i prodor morske vode u kopno.
Ministar pravde komunikacija i spoljnih poslova Sajmon Kofe je 2021. godine, stojeći u morskoj vodi iznad koljena, upozorio svijet da njegova zemlja tone.
„Najviša tačka iznad nivoa mora je četiri metra“, istakao je tada Kofe za BBC Mundo.
Zbog toga je Tuvalu 2023. godine s Australijom potpisao ugovor o preseljenju cjelokupnog stanovništva, njih manje od 12.000. Uslov Australije za ovu uslugu bio je da ona odobrava spoljnopolitičke odluke Tuvalua, što je nova vlast uspostavljena 2024. godine željela da promijeni.
Kako je u martu ove godine rekao premijer Teo, cilj Australije je pravo veta kako bi spriječila Tuvalu da sklopi bezbjednosni pakt s Kinom, koja je takav sporazum 2022. godine potpisala sa obližnjim Solomonskim ostrvima.
Mrav prkosi kineskom džinu
Tuvalu ima devet malih ostrva i udaljen je oko 4.000 kilometara od Australije i Havaja. Najbliži susjedi su Kiribati, Samoa i Fidži. Iako ih dijele okeanska prostranstva, Australija je najveći saveznik Tuvalua i jedna od tri najveća donora u Tuvalu povjerenički fond. Također je jedan od najvećih donora pomoći i tehničke podrške.
Međutim, najveći donator u Tuvalu povjerenički fond je Tajvan. To nije čudno kada se zna da je Tuvalu jedna od samo 12 svjetskih država koje su priznale državu Tajvan, što znači da Tuvalu i Kina nemaju diplomatske odnose.
Tajvan je i jedina zemlja koja ima svoje diplomatsko predstavništvo u prijestonici Tuvalua – gradu Funafuti, koji broji svega 4.500 stanovnika. SAD ima ambasadu na ostrvu Fidži i tamošnji ambasador je akreditovan za diplomatske odnose s Tuvaluom.
Kineski upliv u Pacifik smanjio je broj država koje priznaju Tajvan, pa su tako 2019. godine Kiribati i Solomonska ostrva okrenula leđa Taipeju i prigrlila Peking. U zamjenu za prevrtljiv stav ostrva su od Kine dobila avione, trajtekte i finansijsku pomoć, pisao je BBC.
Tuvalu je ostao jedina pacifička država bliska Tajvanu, pošto je Nauru 2024. godine također povukao priznanje i stao uz Kinu.
Kina je isto pokušala da uradi i s Tuvaluom, nudeći da sagrade vještačka ostrva vrijedna 400 miliona eura, koja bi pomogla da se ostrva odbrane od konstantnog rasta nivoa mora. Tadašnji ministar diplomatije Kofe rekao je da njegova zemlja ponudu doživljava kao pokušaj da se smanji uticaj Tajvana u regionu, zbog čega su je i odbili.
„Do nas dolazi mnogo informacija o dugu. Kina kupuje naša ostrva i postavlja vojne baze u našem dijelu svijeta. To su stvari koje nas zabrinjavaju“, rekao je tadašnji ministar spoljnih poslova Tuvalua.
Država zanimljivih činjenica
Tuvalu se prostire na devet koralnih ostrva u Tihom okeanu, južno od Kiribatija i sjeverno od Fidžija.
Država je članica Komonvelta, što znači da je formalni šef države britanski kralj Čarls Treći.
Cijela zemlja ima manje od 12.000 stanovnika, što je čini najmanjom na svijetu poslije Vatikana.
Ekonomija zemlje se zasniva na voćarstvu i ribarstvu i međunarodnoj promeni sopstvenog internet domena, koji za Tuvalu glasi – .tv.
Jedini javno dostupan zvanični podatak o trgovinskoj razmjeni između Srbije i Tuvalua je iz 2020. godine, kada je ona iznosila čitave dvije hiljade eura.
Država je dugo odoljevala koronavirusu, pa je više od dvije godine od izbijanja pandemije bila jedna od rijetkih bez ijednog zaraženog. To nije iznenađenje kada se zna da je Tuvalu najmanje posjećena zemlja svijeta i da je godišnje posjeti svega 1.000 turista.
Tuvalu nema vojsku, a za bezbjednost brine mala policijska jedinica koja je opremljena takozvnaim „malim oružjem“ i patrolnim čamcima.
Parlament Tuvalu ima svega 16 poslanika i svi su nezavisni jer u državi ne postoje političke partije.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
