Smanjenje inflacije ne osjete mnogo građani Bosne i Hercegovine. Za njih su cijene i dalje bezobrazno visoke, naročito kada je riječ o osnovnim životnim potrepštinama. Zašto su mnogi proizvodi jeftiniji u zemljama okruženja, pravi odgovor građani još čekaju. Na svu sreću, barem je dijaspora bila široke ruke prošle godine.
Kako su cijene namirnica, goriva, lijekova i dalje izrazito visoke za oskudan džep, građani svakodnevno iščekuju akcije u marketima. Ali velikih popusta baš i nema. Danas bi se, kažu građani, više moglo govoriti o kupovnoj nemoći, umjesto moći.
Prema podacima Agencije za statistiku, inflacija je tek 0,5%. Samo što to građani ne osjete na svojoj koži. Osim različitih poskupljenja, na scenu je stupila i ‘string’ inflacija, kažu stručnjaci. Pa sada, za isti novac kupe se manje količine određene robe.
“U ovom teškom vremenu u svakoj zemlji, a pogotovo u Bosni i Hercegovini, vlast nije spremna se odrekne nikakvog prihoda koji želi da ili koji će ostvariti po osnovu PDV-a, tako da su sve inicijative koje smo imali da se PDV na osnovne životne namirnice smanji, a da se poveća na luksuzne proizvode bili su usvojeni u Parlamentu Bosne i Hercegovine, ali su bili oboreni na Domu naroda. Tako da je život građana u Bosni i Hercegovini zaista bremenit ili opterećen inflacijom”, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
O bremenitom životu građana govori i činjenica da rast plata nije ispratio inflaciju. Iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine ponavljaju nužnost donošenja seta fiskalnih zakona, ukoliko se želi poboljšati životni standard.
“Donošenje zakona o minimalnoj plati, povećala bi se minimalna plata na 1.000 KM, donošenjem zakona o doprinosima i porezu na dohodak smanjili bi se doprinosi, to bi značilo jer bi se poslodavac rasteretio jedan dio doprinosa, a taj iznos za koji bi se rasteretio išao bi u džepove radnika. Dakle pored minimalne koja je sada 619 KM, bila 1.000 KM, a onda bi i sve ostale plate paralelno rasle”, priča Adis Kečo, SSSBiH.
Minus u budžetu građana donekle može ublažiti rodbina iz dijaspore. Nije poznato da li više novca šalju ili nam je dijaspora sve veća, ali ono što je poznato jeste da iz godine u godinu u Bosnu i Hercegovinu stiže više novca. U 2023. godini poslali su više od 3 i po milijarde KM, što je za 203 miliona maraka više u odnosu na godinu ranije.
No, to je tek oko 60% novca. Ostalih 40-ak % stiže mimo bankarskih računa.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad