Tim istraživača, koji uključuje stručnjake za arheologiju i jednog vrsnog majstora tetovaža, uspio je riješiti zagonetku tetovaža koje su krasile kožu čuvenog Ötzija, poznatog i kao Ledeni čovjek. Ötzi nije samo ledena mumija koja privlači pažnju svojim izgledom; on je i nositelj nekih od najstarijih poznatih tetovaža, što ga čini iznimno važnim za razumijevanje pradavnih običaja. Njegove tetovaže, misteriozne crte i simboli, dugo su zbunjivale znanstvenike
Drevne tehnike tetoviranja izlaze na vidjelo
Ovaj neobični spoj stručnjaka došao je do značajnih saznanja proučavajući Ötzijeve tetovaže, koje broje šezdeset jedan znak od ugljičnog pigmenta. Tetovaže, raspoređene u devetnaest grupa linija koje se ili paralelno protežu ili se presijecaju, uglavnom su se smjestile duž ključnih linija njegova tijela, poput trbuha i ekstremiteta.
Dugo se nagađalo kako su te misteriozne linije uopće završile na Ötzijevoj koži. Jesu li nastale urezivanjem, ili možda nekim blažim oblikom tetoviranja? Aaron Deter-Wolf, arheolog iz Tennesseeja, i majstor tetovaža Danny Riday udružili su se kako bi eksperimentalnim putem istražili kako različiti alati i metode utječu na izgled i zacjeljivanje tetovaža. Riday je tako na vlastitoj koži testirao osam alata, stvarajući raznolike uzorke da bi ih potom usporedio s Ötzijevima.
Što kažu rezultati?
Zapanjujuće, ali Ötzijeve drevne tetovaže nisu bile rezultat grubih metoda urezivanja kako se prije smatralo. Umjesto toga, njihova struktura – uključujući specifične širine linija, zaobljene krajeve i difuziju boje – upućuje na to da su nastale metodom probijanja, vjerojatno koristeći alate poput bodlji od kosti ili bakra. Zanimljivo je da su upravo takvi alati često pronađeni u arheološkim iskopinama iz Ötzijevog doba, što dodatno podržava ovu teoriju.
Osim toga, nova saznanja sugeriraju da su alati poput bakrenih bodlji, koji su prethodno bili poznati kao alati za obradu kože ili tkanje, mogli imati i drugu, manje poznatu funkciju – kao instrumenti za drevno tetoviranje. Ovaj fascinantni obrat daje nam uvid u kompleksnost života tijekom bakrenog doba u Europi i naglašava važnost Ötzija kao ključnog svjedoka prošlosti.
Ove spoznaje ne samo da produbljuju naše razumijevanje drevnih običaja i umjetničkih izraza, već i pružaju novu dimenziju u priči o Ledenoj osobi. Studija, objavljena u Europskom časopisu za arheologiju, otvara nova vrata u razumijevanju povijesti tetoviranja i nudi svjež pogled na život naših predaka.
