“Zlatni” bi rudnik u Varešu investitorima, ali i BiH u idućem razdoblju mogao donijeti i veća sredstva nego što su ranije procjene pokazivale. Naime, iako je prvotnim istraživanjem ovog područja utvrđena velika količina cinka, barita i olova, dodatna su otkrila značajne količine srebra, zlata i bakra.
Iako bi mnogi pomislili kako je zlato ključno u cijeloj ovoj priči, jedan drugi metal mogao bi postati broj jedan po potražnji.
Ključne sirovine
Sve veći naglasak na prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo dovodi do rasta potražnje za bakrom u svijetu. Bakar, poznat kao crveni metal, postaje ključna sirovina u borbi za dekarbonizaciju gospodarstva. Očito je da elektrifikacija gospodarstva, ključni korak prema održivijem energetskom sistemu, zahtijeva značajnu količinu bakra, piše Večernji list BiH.
Ako se proizvodnju energije želi odvojiti od korištenja fosilnih izvora, to se može postići samo elektrifikacijom gospodarstva, a za nju je nužan “crveni metal”. Joachim Berlebach iz kompanije Earth Resource Investments iz Züricha u razgovoru za DW nedavno je izjavio kako je bakar na temelju svojih fizikalnih osobina, prije svega svoje električne vodljivosti, najvažnija sirovina za energetski zaokret.
“Ako stvarno želimo napustiti korištenje fosilnih izvora energije, trebali bismo u iduća tri desetljeća otprilike jednaku količinu bakra kao u cijeloj dosadašnjoj ljudskoj povijesti”, smatra Berlebach. Svoju ulogu u sve većoj potražnji za bakrom imaju i električni automobili. Naime, električni automobil više klase može sadržavati oko 78 kg bakra u usporedbi s oko 22 kg u ekvivalentnom modelu vozila koje pokreće benzin, prema podacima globalne baze podataka i analitike vezane uz energetsku tranziciju Wood Mackenzie.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), godišnja potražnja za bakrom do 2050. godine zahtijeva znatna ulaganja u nove rudnike, ali su se investicije posljednjih godina smanjivale. Budući da je ova zemlja bogata mineralnim sirovinama poput željezne rude, boksita, olova, cinka i bakra, a rudarstvo duboko ukorijenjeno u historiju gospodarstva, nije isključeno otvaranje novih rudnika.
Uz to što je bogata navedenim rudama, u utrobi BiH skriva se još jedna ruda za kojom će u idućem razdoblju potražnja samo rasti. Riječ je o litiju bez kojeg nema snažnih baterija koje se ugrađuju u električne automobile, ali ni litij-ionskih baterija za mobilne telefone i prijenosna računala bez kojih je današnji svijet praktički nezamisliv.
Rude i minerali
Ranije je objavljen podatak kako će globalna potražnja za litijem rasti po stopi od 33,3 posto godišnje, a alternative mu, zasad, nema. Friedrich Katzer, jedan od najznačajnijih geologa u BiH, još u vrijeme Austro-Ugarske rekao je: “BiH je zemlja iznimno bogata rudama i mineralima. Kada je u pitanju litij, ima ga i na području Domaljevac-Šamca, u dijelu središnje Bosne. U mjesnoj zajednici Suho Polje kod Bijeljine tvrde da litija itekako ima, međutim, Grad Bijeljina nije htio dati odobrenje za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja litija i bora bijeljinskoj kompaniji Rodon jer nema dovoljno informacija ni pravni temelj za izdavanje tražene suglasnosti. Istraživanja su pak odobrena u Ugljeviku i Loparama. Najviše lokacija s litijem, prema Ministarstvu energetike i rudarstva RS-a, nalazi se na području Zvornika.
