STRAZBUR – Iako je BiH u februaru prošle godine ispunila uslov na putu ka EU o usvajanju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, po svemu sudeći nije ostvaren impresivan napredak, iako su političari to najavljivali nakon što je zakon usvojen.
Podsjećanja radi, zakon je tada usvojen uz veliku intervenciju međunarodne zajednice jer je taj posao trebalo završiti prije dolaska stručnjaka Moneyvala, tijela Savjeta Evrope koje daje ocjenu o spremnosti zemalja da se bore s problemima u ovoj oblasti. Komisija je došla u BiH, proučila stanje i sada je pripremila izvještaj, u kojem je konstatovano mnogo nedostataka.
U praksi, ovo će značiti da će građani BiH i dalje vjerovatno plaćati najskuplje takse za finansijske transakcije s inostranstvom i biti smatrana zemljom visokog rizika.
U sažetku procjene ističe se da se BiH suočava s poteškoćama u razumijevanju rizika finansiranja terorizma, te da, iako postoji više strateških dokumenata i akcionih planova, stručnjaci Moneyvala nisu uspjeli utvrditi da li su svi rizici adekvatno pokriveni, što vjerovatno znači da nisu. Iako saradnja između nadležnih institucija na operativnom nivou postoji, dalje se navodi, nedostaje odgovarajuća koordinacija u sprovođenju politika za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Finansijsko-obavještajna jedinica efikasno koristi podatke iz izvještaja o sumnjivim transakcijama, ali korištenje drugih izvora ostaje ograničeno. Iako je broj prijava organima za sprovođenje zakona porastao, oni su uglavnom fokusirani na poreske prekršaje i nisu u potpunosti usklađeni s ukupnim rizikom zemlje. Da nešto nije u redu, pokazuje i dio izvještaja u kojem se konstatuje da je broj prijava nizak i ne odražava stvarne prijetnje, a organi za sprovođenje zakona nedovoljno koriste obavještajne podatke za pokretanje istraga o mogućem pranju novca i finansiranju terorizma.
Iako, kako je konstatovano, BiH ima sistem za istragu i procesuiranje slučajeva pranja novca, ova djela se najčešće tretiraju samo kao obični prekršaji.
A tamo gdje krivičnih postupaka ima, istaknuto je da nedostaju prioritizacije slučajeva pranja novca, da postoje kašnjenja u krivičnim postupcima i nedosljedno tumačenje Zakona o pranju novca od strane tužilaca i organa za sprovođenje zakona. Konfiskacija imovine se sprovodi, ali, kako je naglašeno, potrebna su poboljšanja, posebno u vezi sa oduzimanjem imovine stečene krivičnim djelima, a sankcije za neprijavljeno gotovinsko plaćanje su minimalne i neefikasne. Rezultati u procesuiranju sumnji na finansiranje terorizma nisu adekvatni u odnosu na rizik zemlje, s obzirom na to da postoji samo jedna osuđujuća presuda i jedno oslobađanje.
U sklopu izvještaja izneseno je više preporuka, u kojima se uglavnom traži bolje razumijevanje problema, bolja implementacija i koordinacija, kao i snažnije procesuiranje ovih slučajeva.
“Tužioci i pravosuđe treba da razviju razumijevanje i tumačenje krivičnog djela finansiranja terorizma u skladu sa nacionalnom inkriminacijom i međunarodnim standardima kroz održavanje redovne obuke, pružanje pravnog tumačenja i slično. Slučajevi treba da se proaktivno prate na redovnoj osnovi koristeći različite izvore kako bi se identifikovale aktivnosti u skladu sa profilom rizika zemlje”, navedeno je u jednoj od preporuka. Vlasti, takođe, treba da uvedu zakonske odredbe koje omogućavaju direktnu primjenu sankcija kada se utvrdi kršenje Zakona o finansiranju terorizma, a traži se i bolje praćenje već identifikovanih prijetnji, poput radikalnih struktura.
“BiH treba da uvede jasnu politiku na državnom nivou, definišući obavezu sistematskog traženja međunarodne saradnje u istragama krivičnih predmeta pranja novca, povezanih krivičnih djela i finansiranja terorizma sa stranim elementom, u skladu sa svojim profilom rizika”, navedeno je.
Pratite nas na našoj Facebook i
Instagram stranici, kao i na
X nalogu.
